Sjecanje na Francusku:
Misli sa mnom: nebo Pariza, velika nejesenost…
Kupovasmo srca kod prodavacica cvijeca
Bjehu plava i procvjetase u vodi
Poce padati kisa u nasoj sobici
I dodje nas susjed, Gospodin San, mrsavi covjeculjak
Igrasmo karte, ja izgubih zvijezde ociju
Ti mi posudi svoju kosu — izgubih i nju, i on nas srusi
Krenuo je izlazeci ka vratima, kisa ga je slijedila
Bili smo mrtvi, a disali smo.
Filed under: balkan, izbjeglice, poezija